Lepoglava se nalazi podno vulkana! Doduše, radi se o fosilnom vulkanu Gaveznici, koji je nekoć bio poznat kao Kameni vrh. Tamo je bio kamenolom, a njegovi ostaci tvore grotlo. Tu su lepoglavski zatvorenici gotovo pola stoljeća vadili vulkansku stijenu hieprstenski andezit, vrlo čvrstu i pogodnu za cestovne podloge. U pukotinama andezita, stijeni koja je ovdje nastala prije oko dvadeset milijuna godina, pronađen je ahat, poludragi kamen koji je jedan od simbola Lepoglave, koja je inače poznata kao geološki iznimno zanimljivo područje u svjetskim razmjerima. Ime je dobio po rijeci na Siciliji, a osobit je po svojim prekrasnim linijama i geometrijskim oblicima.
Ahat je po kemijskom sastavu kvarc – silicijev dioksid. Odlikuje se posebnom ljepotom koju mu daje neizmjerna raznolikost građe slojeva i njihovih boja, pa su im ljudi nadjenuli različita dodatna imena kao čipkasti ahat. Stvaranje ahata je tisuće godina dug proces taloženja sloj po sloj minerala kvarca iz mineralnih otopina u šupljinama stijene. Nastaje izravno od lave, kapanjem silicijske kiseline u šupljine. Tek prepiljen i izglačan pokazuje nam svoju punu ljepotu.
Očito su vulkanske ostatke istraživali i u pretpovijesti jer je Gaveznica i arheološke nalazište. Na samom vrhu nekadašnjeg brijega pronađeni su ostaci pretpovijesnog naselja kasnobrončanog doba. Možda su i oni u ovom šestom geološkom spomeniku prirode u Hrvatskoj bili oduševljeni ahatom, ali mi smo zasigurno bili u čudu kad nam je Damir Vrtar otvorio vrata Udruge „Lepoglavski ahat“. I ne samo to! Gaveznica je jedini vulkan u Hrvatskoj koji je uspio proizvesti ahat u dovoljnim količinama. Minerali rade na istom frekvencijskom valu kao i ljudi, što znači da bismo morali razmišljati o našem odnosu prema mineralima.
Gaveznica je osim ahata proizvela i dosta ametista, opala, kalcedona i okamenjenog drva, koje se rijetko nađe. Ahat se mora polirati, rezati i brusiti kako bi se moglo isticati omatanje. Lepoglava je ujedno jedina točka na svijetu u kojemu su dva posve nepovezana nalazišta ahata: Gaveznica i Čret. Od ahata se često radi nakit, poput prstena, ali sve je manje majstora koji su vični brušenju ovog poludragog kamena. Ahat je vrlo tvrd kamen pa je obrada teška. Najpoznatiji ahat na svijetu se zove Buljeća sova, neprocjenjiv je i okružen smaragdima i dijamantima. Izgledom podsjeća na sovu na grani, što je čisto prirodna kombinacija nastala u tami vulkanskih stijena.
Lepoglavci se ne boje vulkana iako im je u središtu grada. Zadnji puta je radio prije otprilike trinaest milijuna godina kao vulkanski dimnjak. Bilo je puno dima, ali nije bilo eksplozija i velikih količina lave. Postoji Lepoglavska rasjedna linija, ali vulkan se neće probuditi u idućih par tisuća godina. Do tada, možemo se diviti ovim prekrasnim proizvodima geološke prošlosti.
Udruga "Lepoglavski ahat". Trakošćanska 26, Lepoglava
Broj telefona: 098 1826 579
E-mail: damir.vrtar@vz.t-com.hr
תגובות