Kasnoproljetno sunce je dobrano zapržilo nakon kiše. Osjećamo dašak ljeta dok se Ina Kolega, direktorica Turističke zajednice Općine Kali i ja penjemo kroz maslinike i križni put do vidikovca s kojega puca predivan pogled na mjesto Kali, na otoku Ugljanu. U neposrednoj blizini Zadra, Ugljan je poznat kao otok maslina, ali Kali su poznate po svom ribarstvu, zapisanom u genima Kaljana.
Nije samo uokrug mjesta brdovito, već su i same Kali sagrađene na brdašcu. Prolazak kroz vijugave uličice uvode nas u dalmatinsku otočnu starinu, uz tradicionalno kameno graditeljstvo koje nadvisuje zvonik župne crkve Svetoga Lovre iz XVIII. stoljeća, a sakralnu baštinu nadograđuje kasnogotička crkvica Sv. Pelegrina iz XIV. stoljeća. Dan zaštitnika svetog Lovre slavi se 10. kolovoza koji se obilježava svečanim misnim slavljem i blagovanjem u krugu obitelji. Dugačke i uske kalete paraju gradić, s tankim prizorom morskog plavetnila na njihovim krajevima, a između kuća nađe se i poneki vrt gdje se s ljubavlju sadi rajčica, krumpir, začinsko bilje. I dok mačke pažljivo promatraju prolaznike, uvodeći tko zna koji mačji poredak u Kale, iz kuća vonja toć i riba koji mame goste na razmišljanje o mnogobrojnim tajnama kućne kulinarske radinosti.
Stara jezgra naselja zove se Siget i nalazi se u neposrednoj blizini mjesne crkve i Braskoga dvuora. Značenje lokaliteta Braski dvuor očuvalo se u mjesnoj tradiciji (mještani su se na tom mjestu okupljali u raznim prigodama, posebno nedjeljom i drugim blagdanima). Tu je podignuta i Bratska kuća i prva škola. Obilazimo ove spomenike minulog sjećanja s Inom Kolegom, koja nam stručno objašnjava svaku kamenu gradnju i kuće ribara i kapetana.
Zaći će ovdje dosta turista, koji svoje sretne trenutke odmora provode u starim kućama pretvorenim u vrhunske apartmane, ali u odnosu na druga mjesta otoka Ugljana, Kali nemaju previše turista. Ovo je mjesto koje odiše radom, ribarstvom i poljoprivredom. Pa ipak, upravo je ovdje krenuo turizam otoka, a Kali su zadužile cijelu obalu nekim svojim manifestacijama. Naime, 1968. godine su novinari bili glavni u planskom razvoju
Kualjskih ribarskih noći, najvećeg turističkog događaja mjesta. Tada je cijeli gradić bio prekriven ribarskim mrežama i alatom, Zadarskim kanalom je prošao defile ribarskih brodova koji su u to vrijeme činili najveću ribarsku flotu Jugoslavije, a sve je to vjerno zabilježio vrsni fotograf Ante Brkan u svojim Kaljskim motivima. Ribarske noći su zapravo prototip svih ribarskih fešti na Jadranu, što je svakako pohvalni podsjetnik, ali su i više od toga: „gostima se dočarava kako su živjeli stari ribari i njihove obitelji, kako se krpa mreža, vezuju čvorovi, natječe u kuhanju kualjski brudeat ili soli riba“, piše u svom radu ravnateljica Lokalne akcijske grupe u ribarstvu Plodovi mora Nina Mrkonja.
Pročitaj više: Kaljani - najbolji ribari na svijetu
Uokolo Sigeta priobalna cesta spaja Mul s lukom Batalaža, gdje su usidreni ribarski brodovi. Utorak je i mnogi su na vezu, jer iz nepoznatog razloga ribari imaju tradiciju prema kojoj se na more ne ide utorkom i petkom. Pokazatelj je to i načina života u Kalima gdje je sve podređeno mjesečevim mijenama i izlasku na more. Prekrasna šetnica uz rivu mami goste u nekoliko kafića, a najava novih restorana će doprinijeti turističkim potencijalima Kali. Sve to, i mnogo više, vidi se s terase Apartmana Franov, gdje nam je noćenje pokrila Turistička zajednica Općine Kali. Uz čašu domaćega vina, Zlatomir Franov nam govori o mjestu i turizmu, teme dolaze kao na tvorničkoj traci dok svi ne počnu pričati svoje u isto vrijeme, ali u tom šušuru je ljepota mediteranskog čovjeka.
Nekad najmanje mjesto na otoku, obilježeno surovošću života na škrtoj zemlji, tako je postalo poznato kao mjesto sjajnih ribara. Danas su Kali najveće mjesto na Ugljanu po broju stanovnika. No, nemojte misliti kako su Kali samo ribarski kraj. Naselje se prvi put spominje u jednom dokumentu iz 1283.godine. Kaljani su u ravnokotarskim vinogradima imali oko 500.000 čokota od kojih su dobivali oko 100 vagona vina godišnje. Tako je bilo sve do Drugog svjetskog rata nakon kojega se zemlja postupno zapušta. Skoro čitavo nenaseljeno područje općine Kali prekriveno je stoljetnim maslinicima koji broje oko 180.000 stabala. Zapravo, preko osamdeset posto otoka Ugljana zasađeno je maslinama, što je fascinantna monokultura koja je zahtijevala i mnogo radne snage. Od toga se danas obrađuje 1/3, a kroz maslinike smo se i sami popeli kako bismo uživali u predivnoj panorami mjesta, romantičnog otoka Ošljaka, a na dlanu stoje Zadar, Bibinje i Sukošan, iznad kojih se nadvija moćna kamena kruna Velebita. Za rodne godine urod od maslina donese do 10 vagona ulja, a prerađuju u kaljskoj uljari, jednoj od najvećih na zadarskim otocima.
Pročitaj više: Moćun - Tradicija sušenja i soljenja ribe
Uz poljoprivredu Kaljani su se od XIX.st. intenzivnije počeli baviti ribarstvom. U blizini samog naselja nema bogatijih lovišta, pa su kaljski ribari lovili, posebno plavu ribu, u Srednjem kanalu te na otvorenoj pučini sjevernog Jadrana. Specijalizirali su se za lov tuna, ponajprije tzv. mrežama tunarama, a od druge polovice XX. st. suvremenim kružnim mrežama plivaricama kojima se lovi i srdela. Svoje su metode proširili i unaprijedili u cijelom Jadranu, a potom Sredozemlju, Atlantiku, a posebno i na Pacifiku (u vodama Paname, Australije i Novog Zelanda, Amerike, ali i u Mikroneziji). Danas u Kalima djeluju tri velike tvrtke i zadruge. Jedna je Ribarska zadruga Omega 3, koja od 2008. godine okuplja 24 zadrugara i njihova 32 broda i koja se bavi najviše izlovom plave ribe, srdela, inćuna, lokarde i šaruna. U susjednoj uvali Lamjani svoja ribogojilišta ima tvrtka Cromaris koja oduševljava svojim proizvodima od bijele ribe, osobito brancina, orade i hame. Tu je i Tuna Kali, koju su otvorili 1996. godine Kaljani iz Australije, a koja je nezaobilazna u sustavnom tunolovu.
Kako piše Nina Mrkonja, „ribarstvo ovdje dominira poviješću, sadašnjim gospodarstvom, tradicionalnim feštama, gastronomskom ponudom i svakodnevnim životom, od normalnog radnog tjedna do velikih blagdana, a moji kazivači uvjereni su kako će tako i ostati, sve dok ne ćapuamo i zuadnju ribu iz muora“. Kako govore sami Kualjani, „u Kalimi ne pruojde nijedan dun, a da se ne govori o ribi“, što pokazuje koliko je ribarstvo utkano u sve niti života.
Kao određen podsjetnik na tu tradiciju, Ivan Longin je stvorio sjajan suvenir, ručno pletene bokobrane i pandule za brodove, što je uvršteno pod marku Hrvatski otočni proizvod. Ove pletene suvenire prati duga povijesna priča jer OPG Longin slijedi višestoljetnu tradiciju kaljskih ribara kroz pramcobrane za brodove (brk) i pletene lopte za privez broda (pandulu). Vještina čvoranja, posebno vezivanje konopa u stilski osmišljene, čvrste oblike, pomorska je tradicijska baština, a pramcobrani imaju dekorativnu i uporabnu vrijednost.
Pročitaj više: Intrada - Konoba kaljskih okusa
Posebnostima Kali nema prestanka. Možda najuočljivija je kualjski govor. Ovo je živi, autohtoni i arhaičan čakavski govor koji se održao u Kalima s fonološkim osobitostima diftonga. Tako se u Kalima umjesto more kaže muore, umjesto nož nuož, umjesto blag bluago i slično. Izvanredno je što se ovaj govor sačuvao u svakodnevici Kali, govori ga i staro i mlado, a sačuvao se i u čakavskoj poeziji i prozi koju su pisali Milena Rakvin Mišlov, Zoran Perin Džo, Joja Ricov i drugi Kaljani i Kaljke. Ova vjerna slova govore i o velikom osjećaju za Kali, a mnoga su zapisana i u otočnom magazinu Kualjski Lumin.
Dok pričamo u prostoru Turističke zajednice, jedemo bubicu (pletenicu) iz susjedne pekare. Kaljani su, naime, poznati i po tradicionalnom kaljskom kruhu!
Ribarstvo, maslinarstvo, pekarstvo, mesarstvo, sve su to radinosti koje su proizašle iz zadruge koja je osobito bila jaka u Kalima, među najjačima u Dalmaciji. Imali su vinograd u okolici Zadra, vodili pekare, obrazovali obrtnike. Većina drugih poslova koji danas opstaju u Kalima proizlazi iz te zadruge. U Kalima je i jedna od najvećih uljara na zadarskim otocima, pa su čak i Zadrani dolazili u Kali prešati masline u ulje.
Na ulicama je bolje ne zazivati nekoga imenom, jer bi se moglo okrenuti mnoštvo ljudi. Naime, brojna su ista imena i prezimena, a Kaljani se međusobno prepoznaju po nadimcima. Stoga je osobito i kaljski telefonski imenik koji uz brojeve, imena i prezimena obavezno ima i nadimke, kako bi se znalo koga se zove.
Turistička zajednica Općine Kali
Sv. Lovre 2, 23272 Kali
Tel./Fax. ++385 23 282-406
E-mail: info@kali.hr
http://www.kali.hr/
Comments