Čuvari dobropoljanske baštine okupljaju se u KUD-u Bokolje, nazvanom po najvišem vrhu otoka Pašmana i u neposrednoj blizini Dobropoljane. KUD Bokolje je osnovan 1994. godine i njeguje tradiciju plesa i pjesme mjesta Dobropoljana na otoku Pašmanu, te sudjeluje u širenju kulturne baštine mjesta i šireg zavičaja po cijeloj državi, kao i u inozemstvu, a članovima je posebno u srcu ostao nastup pred Sv. Ocem Ivanom Pavlom II u Vatikanu. O radu KUD-a i posebnostima otočnog folklora u Dobropoljani pričamo s predsjednicom Nevenom Dujmović Prižmić i voditeljicom dječje skupine Sandrom Dujmović.
Sadašnji voditelji su 1994. bili još mali, ali su složno nastavili tradiciju prenesenu od starijih otočana. Njeguju dvoglasno pjevanje, tipično za Pašman, bez instrumenata, te kolo. Razlika među otočnim mjestima u folkloru postoji, ali nas uvjeravaju da nam je potrebno stručno etnomuzikološko oko da bi to spazili. KUD Bokolje je najstarije osnovano društvo, a druge subote u srpnju održavaju Međunarodnu smotru folklora, po čemu je Dobropoljana osobito poznata.
Ova tradicija počela je 20. srpnja 2002. i po procjeni etnologa i muzikologa ocijenjena je vrlo uspješnom. Usred turističke sezone, članovi KUD-a su na posebnoj muci, s obzirom da moraju ugostiti sve gostujuće KUD-ove iz Hrvatske i inozemstva a da ne otjeraju turističke goste. U tome i te kako uspijevaju, a nakon smotre se organiziraju koncerti koji traju duboko u ljetnu noć – kako i priliči jednoj otočnoj manifestaciji! Pobjednik Smotre pozvan je automatski na Vinkovačke jeseni.
„Ništa novo nismo osmišljavali nego smo se držali onoga što su nam u naslijeđe dale naše babe i prababe, sve fuštane koje smo sačuvali“, kazuju nam dvije voditeljice ukazujući na fuštane odnosno narodne nošnje. Fuštani nisu osobito bogati izgledom jer je narod bio vrlo siromašan. Sastoji se od košulje, travese (pregače), jaketa, čarape, škrpete (papuče), a starije žene su imale faco (marame), a mlade pletenice. Muška nošnja se sastoji od košulje, lača, pasa i kape. Nema nakita i ukrasa.
Ponekad KUD organizira prikaz svakodnevno života u prošlosti, posebice kako se prala roba u moru, s domaćim sapunima i u kablićima koji su se nosili na glavi. Razmišlja se i prikaz vjenčanja, ali slab je odaziv muških članova i dječaka u KUD. I uz taj manjak spretno predstavljaju svoju baštinu na mnogim gostovanjima i snimanjima diljem zemlje, a kada nema smotri, kao u pandemijskoj 2020., to vrijeme ostavljaju za probe, učenje i prijenos sjećanja i običaja među generacijama. Nije čudo što je KUD odnio pobjedu na Festivalu Folklora Hrvatske 2018.
„Na otoku se prije jela uglavnom riba“, govori nam Nevena kad ju pitamo o sjećanjima iz obitelji. Siromašno stanovništvo nije imalo mnogo mesa u ishrani. Ako je netko imao više maslina, prodaja ulja je mogla jamčiti poneku tuku na stolu. Nije to ni tako daleka prošlost jer su već djetinjstva prethodne generacije bila obilježena oskudicom.
Dobropoljana je nazvana po plodnoj zemlji, a spoj poljoprivrede i ribarstva je vidljiv i po maloj lučici u mjestu. Svu ovu tradiciju može se vidjeti tijekom ljeta kada se iz ormara izvlače stare i brižno čuvane nošnje i s velikim ponosom se baština Dobropoljane i Pašmana prikazuje svijetu.
Fotografije: KUD Bokolje
Comments