U Ravnoj Gori se već godinama provodi turističko-kulturni povratak tradiciji, što je doprinos Turističke zajednice Općine Ravna Gora koliko i osobni rad gospođe Blažice Sveticki. Nakon pokretanja manifestacije Plodovi gorja, koja mami mnoštvo posjetitelja u Gorski kotar od trenutka kada procvjetaju bazge pa dok se ne izvadi posljednji krumpir prije zime, Blažica je krenula u proučavanje kulinarske baštine ravnogorskog kraja i napisala jedinstvenu i prekrasnu kuharicu. Nazvana „Kuharica iz bakine škrinjice“, ovo blago narodne gastronomije se dijeli u četiri godišnja doba i donosi okuse i mirise Gorskog kotara.
Preko dvadeset godina skuplja sve stare običaje, predmete i vezano na to priprema manifestacije: prije je kao novinarka-dopisnica Novoga lista i kao djelatnica Turističke zajednice bila i službeno aktivna, da bi danas to postao način života. Plodovi gorja su temeljni upravo na tim starim običajima i tradicijama, kada je stvorena i knjižica „Ravnogorski plodovi gorja – tajne bakine škrinjice“ gdje su se našli i recepti raznih sirupa i džemova. To je potaklo gospođu Božicu na prikupljanje recepata starih baka. Pričala je sa svojim sumještanima o običajima, pa se kroz deset godina stvarala ova kuharica. Slagale su se slike, priče i recepti, što je sve pretočeno u knjigu koja prolazi kroz godišnja doba. Blažica je krenula od proljeća i pokazuje kako je goranski čovjek živio u starini, što se kuhalo, koji su se običaji vezali uz pojedina jela. Kako su u Ravnoj Gori ljubitelji fotografije, ova knjiga je također bogata divnim vizualnim sadržajima.
Knjigu je predstavila riječkoj javnosti u Kašetici. Okupljenima se obratila i direktorica Turističke zajednice Ravna Gora Rahela Vitasović, koja neumorno radi na promicanju starinskih kulinarskih običaja kroz Plodove gorja i razne radionice za mlade gdje nove generacije uče kako se nekad radilo i blagovalo. „Ova je kuharica prekrasan poklon ne samo našim Goranima nego i šire“ kaže Rahela Vitasović kojoj se najviše sviđa u ovoj knjizi jednostavnost recepata. Svaka kuharica, bez obzira na sposobnost i vještinu, može pripremiti ova jela. Kuharica je zapravo mala razglednica Ravne Gore. Dolazi ljeto, pa je i to odlična prilika da se dođe na manifestacije Plodova gorja, obiđe Ravnogorski planinarski put i turističke staze, na cijelu paletu događaja gdje čovjek živi s prirodom.
Proljeće započinje Uskrsom, a Uskrs u Gorskom kotaru je nemoguć bez goranskog nadjeva. Ovo jelo se nastoji zaštititi. U Delnicama postoji i cijela manifestacija posvećena goranskom nadjevu koji se diljem ove brdovite regije slično radi, samo se drugačije zove: želudac, budla, nadjev, nadelo… U nekim se krajevima kuha, u drugima se peče, negdje se stavlja u želudac, drugdje tog običaja nema, ali sastojci su isti. Nadjev je nastao kao siromašno jelo. „Moja baka je pripremala nadjev u koji idu jaja, suhi kruh, malo špeka, slanine ili šunke te malo luka. To se zamiješalo u tijesto. U to vrijeme su se s malo mesa prehranili težaci. Danas je to delicija koja se priprema u specijalnim prigodama, posebno za Uskrs“, govori Blažica Sveticki. Za vrijeme uskršnjih praznika, goranski nadjev se može probati u ravnogorskim restoranima, u Bijeloj Ruži i Brezi.
Kuharica donosi i priče o raznim običajima vezanim za godišnja doba. Ljeti su se kosile livade, kako su se pravili džemovi i sirupi od plodova vrta i šume. Jesen je bogata raznim voćem i povrćem, a opisuje se potanko i kolinje. Ipak je za goranske bake šuma i livada bila izvor mnogih slatkih sastojaka, kao i ljekovitog bilja. U Kašetici se kušao liker od borovnice, koji je uvijek prisutan kod Ravnogoraca, kao i sirup od aronije. Uz nadjev, probali smo i uskršnje kolače: makovnjaču, orahnjaču i kolač od rogača.
Commentaires