U srcu Dinarida, na 903 metra nadmorske visine, u prostranstvu Duvanjskog polja, smjestio se Tomislavgrad – grad s bogatom poviješću, netaknutom prirodom i autentičnom gastronomijom. Kroz stoljeća je mijenjao ime, od ilirskog i rimskog Delminiuma, preko Duvna i Županjca, do današnjeg naziva, koji evocira legendu o krunidbi prvog hrvatskog kralja Tomislava 925. godine. No, Tomislavgrad nije samo povijesna priča – on je i miris i okus duvanjskog podneblja, odjek gange u kamenom krajoliku, gostoprimstvo ljudi koji baštine tradiciju svojih predaka.
Tomislavgrad je okružen vrletnim planinama, zelenijim od hercegovačkih krajolika, a krase ga i dva jezera. Buško jezero, jedno od najvećih umjetnih jezera u Europi, omiljeno je odredište za ribolov, jedrenje i ljetne fišijade. S druge strane, planinsko jezero Blidinje, smješteno u istoimenom Parku prirode, u zagrljaju moćnih planina Vrana i Čvrsnice, pravo je utočište za ljubitelje prirode.
Na području današnjeg Tomislavgrada nekoć se nalazilo ilirsko središte Delminium, koje su Rimljani osvojili u 1. stoljeću prije Krista, uključivši ga u provinciju Dalmaciju. U srednjem vijeku, ovo područje postaje važno središte hrvatske kneževine, a prema predaji, ovdje je 925. godine okrunjen kralj Tomislav. Kroz stoljeća grad je nosio razne nazive, ali je uvijek ostao simbol hrvatske baštine i identiteta. Duvanjska bazilika smatra se glavnom gradskom atrakcijom. Ispred bazilike možete sjesti u lijepo uređenom parku i jednostavno uživati. Unutrašnjost krasi slika „Isus prijatelj malenih“ svjetski poznatog slikara Vlahe Bukovca.
Duvnjaci često kažu da nisu ni Bosanci ni Hercegovci, već ono „i“ u Bosni i Hercegovini. Njihov karakter oblikovala je surova priroda i burna povijest – neposredni su, istinoljubivi, gordi Hrvati, gostoljubivi i velikodušni. Svaki posjetitelj može osjetiti njihovu srdačnost već nakon prvih razmijenjenih riječi. Nekako uvijek na tromeđu, ostaju svoji, privrženi Duvnu, njegovim poljima i vrletima. Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Tomislavgradu, povjesničarka i germanistica Anđa Renić, kaže da se mentalitet Duvnjaka nije promijenio od rimskih zapisa o ilirskim Delmatima. Ovaj narod ne voli kompromise, natezanja i pogodbe, izravni su, istinoljubivi i pravedni, gordi Hrvati, gostoljubivi i velikodušni. Sve smo to i sami osjetili prilikom posjeta Tomislavgradu, gdje je već nakon prvih par rečenica postalo jasno da se dobro razumijemo, a potom je krenula nesvakidašnja dobrodošlica u svakom trenutku našeg boravka.
Tomislavgrad njeguje svoju tradiciju kroz brojne manifestacije. Proslava sv. Nikole Tavelića ističe bogatu kulturnu baštinu, dok manifestacija „Izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske“, u organizaciji Udruge Stećak i Hrvatske matice iseljenika, okuplja Hrvatice iz cijelog svijeta, promovirajući zajedničku tradiciju i identitet. Cilj ovoga programa je susret i povezivanje Hrvata iz cijeloga svijeta u svrhu promicanja zajedničke tradicijske kulture, upoznavanje i pružanje potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Na dosadašnjim revijama i izboru sudjelove su Hrvatice, predstavnice hrvatskih iseljeničkih zajednica iz različitih europskih zemalja ali i drugih kontinenata od Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda kao i predstavnica hrvatskih manjinskih zajednica. Grad u vrijeme izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji spoj je ljepote i tradicije na jednom mjestu.
Ganga je više od pjesme – ona je odjek prošlih vremena, zvučni pečat dinarskog podneblja. UNESCO ju je 2010. godine uvrstio na popis nematerijalne svjetske baštine kao dio ojkanja. Iako je na prvo slušanje gruba i sirova, ganga nosi nevjerojatnu emociju i snagu, izražavajući radost, tugu, ljubav i pobunu. Tomislavgrad uskoro dobiva i Trg gange, gdje će se ova jedinstvena glazbena tradicija nastaviti prenositi budućim naraštajima, zajedno s bećarcem. Ganga je za nenaviklo uho znatno oporija, tvrđa i slojevita ali izvježbanom uhu izvedbe otkrivaju čudesno bogatstvo tonaliteta, stanki i privraćanja odnosno potreskivanje glasa tijekom pjevanja.
Ime Mijata Tomića, legendarnog hajduka i simbola otpora osmanskoj vlasti, duboko je utisnuto u duvanjsku povijest. U surovim kamenim docima i vrletima Vrana i danas odjekuje ganga s riječima hvale Mijatu Tomiću, snažnom simbolu otpora osmanskoj vlasti. Ovaj velikan je suštinski dio duvanjskog identiteta i narodnog sjećanja. Rođen je u selu Gornji Brišnik, gdje se danas nalazi njegov spomenik, a o njegovom uzroku odlaska u hajduke govori narodna predaja. Svatovi bega Kopčića natjecali su se u bacanju kamena s ramena, pri čemu je Mijat prednjačio. Osmanlijama to nije bilo milo i odlučili su ga ubiti. Saznavši za podmukli plan, Mijat Tomić se odmetnuo na Vran planinu u uskoro mu se pridružuje 33 hajduka koje narodna pjesma ovako opisuje: „Kojem nije žao poginuti, koji može stići i uteći, a on svoje sve nosi uza se, puška mu je i otac i majka, a za virnu ljubnu i ne znade“.
Njegova priča, od viteških nadmetanja do borbe za pravdu, danas se oživljava kroz Hajdučku družinu Mijata Tomića i jedinstvenu Hajdučku Republiku u Parku prirode Blidinje. Ova „država unutar države“ ima svoj ustav, valutu i putovnicu, a njen glavni grad je kultni restoran Hajdučke Vrleti. Osnovao ju je dalekovidni i uspješni ugostitelj Vinko Vukoja Lastvić, koji je otvorio danas popularno izletište Hajdučke vrleti.
U tom restoranu je i Knjiga državljana, koji mogu pojesti i popiti domaću hranu i piće te platiti lokalnom valutom – kuburom. Ipak, prihvaća se i svaki drugi novac stečen na pošten način ili otet od lopova i tajkuna. Republika je hajdučka, demokratska i neovisna, a glavni grad, centar moći i sjedište vlasti je u Hajdučkim Vrletima. Hajdučka Republika obuhvaća suverenitet na području njezinih granica koje se prostiru od najvećeg vrha Vran planine do kapelice sv. Ante sve do crte raskrižja Risovac – Kedžara. Pravni poredak čuva i štiti elitna hajdučka garda. Ima svoj vlastiti Ustav, zastavu, himnu i putovnice. Putovnica se može dobiti ispunjavanjem online zahtjeva ili na licu mjesta i plaća se 120 KM. Svaki državljanin ostvaruje besplatno noćenje i niz drugih pogodnosti.
Pročitajte više: Hajdučke Vrleti: Okus tradicije u srcu Blidinja
Naravno, nas je dolazak u Duvno poveo prema gastronomskim delicijama ovoga kraja, o čemu nam je govorila direktorica Turističke zajednice Općine Tomislavgrad, Ana Marija Papić: „Tomislavgrad je gastronomski raj za ljubitelje domaće kuhinje. Posebno mjesto zauzima duvanjski burek, specifičan po tome što se priprema sa sjeckanim svinjskim mesom i krumpirom, a jufke se ručno razvlače i motaju. Ovaj jedinstveni recept nećete pronaći nigdje drugdje u Bosni i Hercegovini. Osim bureka, nezaobilazni su i suhomesnati proizvodi, poput nadaleko poznatog duvanjskog pršuta i sira iz mijeha, koji su rezultat stoljetne tradicije stočarstva u ovim krajevima. Uz domaći kruh ispod peke i čašu vrhunskog vina, doživljaj Duvna postaje potpun.“
Osim što vodi Turističku zajednicu, Papić ujedno sudjeluje u živućem suveniru ovoga grada, mažoretkinje koje djeluju od 1995. godine: „Poznati smo po koreografiji kralja Tomislava, a osvajamo nagrade diljem svijeta. Vrlo smo ponosni da se čuje o kralju, primjerice, u Parizu ili Veneciji, a dolazimo iz malog Tomislavgrada. Mažoretkinje su razvile koračnicu, ples, a imamo i snimljen video o kralju Tomislavu, tako da dok se govori i prepričava kako je to bio snažan mladić i snažan ratnik, mi izvadimo koreografiju. Imamo i kralja u priči, ali više pažnje osvaja kraljica koju krunimo u svakoj koreografiji kralja Tomislava.“
Pročitajte više: Eco selo Grabovica - Okusi tradicije pod sačem
U gradu se već šestu godinu organizira i Kobasijada. Ponos ovoga kraja je Duvanjska kobasica koja postoji u prirodnom i umjetnom ovitku. To je starinska kobasica u koju ide tek sol, papar i bijeli luk, a meso je samo svinjsko, te je poznata upravo po tome što ima malo sastojaka. Zbog svoje posebnosti, Duvnjaci je nastoje zaštiti na nacionalnoj i međunarodnoj razini. O tome razgovaramo s vlasnikom Eco sela Grabovica, Tomislavom Ćurkovićem: „Šesta kobasijada u Tomislavgradu privukla je mnogobrojne posjetitelje i kobasičare iz susjednih zemalja, pa i šire, od Mađarske, Bugarske, Srbije, do Hrvatske i Slovenije. Ove je godine pristiglo 205 uzoraka, što je povećanje od prošlogodišnjih 173. Predati uzorke može svatko, bez obzira ima li OPG ili neku vlastitu proizvodnju.“ Pitamo ga je li on predao svoj „sudžuk“ na što spremno odgovara da jest, pa je nekoliko puta bio i nagrađivan, a jedne godine je bio prvi – odozada! No, i te su se pojele.
Duvanjska je kobasica dimljena, poželjno na grabu (ako ga ima), a većinom na bukvi. Dimi se dva do tri puta, iako su stariji nekoć više dimili. U natjecanju se pobjeđuje u nijansama, pa je stoga okus, izgled, kao i količina dima presudna. Ne smije biti premasna, ali mora imati svoje bijele djelove.
Tomislavgrad nije samo destinacija – on je doživljaj. Njegova povijest, priroda, ljudi i gastronomija stvaraju mozaik koji se pamti. Bilo da dolazite istražiti povijesne lokalitete, osjetiti duh gange ili uživati u jedinstvenim okusima duvanjske kuhinje, jedno je sigurno – Tomislavgrad će vas očarati i natjerati da mu se ponovno vratite.
Trošak smještaja u Tomislavgradu, za potrebe izrade ove reportaže, pokriven je od strane Općine Tomislavgrad.
Yorumlar