Zadarski vinski festival se već pokazuje kao važan enološki događaj Sjeverne Dalmacije, a posebno je zanimljiv zbog niza autohtonih sorti zadarske i šibenske regije. Otišli smo isprobati neka nova vinska postignuća, povratak starih loza i sasvim maštovite ideje dalmatinskih vinara.
Svakako je u vinskom smislu osobito zanimljiva regija Ravnih kotara. To nizinsko, primorsko i plodno područje s jedne strane štiti kršna Bukovica i Novigradsko more, a s druge se spušta sve do Zadra. Stari maslinici, vinogradi, livade i oranice, pašnjaci i vrtovi ponovno se vraćaju kao povijesna dostignuća dalmatinskog krajobraza. Za Ravne kotare je tipična izvorna sorta crnog grožđa crljenak, a bijelog maraština. U uzgoju se mogu naći još bijele sorte debit i pošip bijeli, te crne plavina, lasina, babić, zadarka, svrdlovina crna i gegić, a uspješno se ovdje sadi cabernet sauvignon, syrah, merlot i grenache crni. Tu je i višnja maraska/maraška, na osnovi koje je nastao čuveni zadarski maraskino.
Debit se još naziva Bjelina, Čarapar, Debit bijeli, Bilina, Debić, Pagadebit, Puljižanac i kasna je sorta bijelog grožđa. Uglavnom se uzgaja u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji te unutrašnjosti Hrvatske. Bobice su srednje veličine zlatno žute boje a grozdovi srednje veličine ili veliki. Debit je uglavnom suho, svježe vino svjetlije žute boje, lagano kiselkaste i pune arome. U prošlosti se proizvodio stajanje na komini, te ja tada bio jake boje tzv. žutine. Najčešće ima 11 do 13% alkohola. Maraština (Rukatac, Maraškin, Mareština, Krizol, Višana) se smatra autohtonom dalmatinskom sortom. Možemo ju pronaći u vinogorjima od Prevlake do hrvatskog primorja, a nešto više na otocima Korčuli, Lastovu i poluotoku Pelješcu. Osjetljiva je na pepelnicu, a služi za popravak kakvoće bijelih vina.
Plavina ili plavka je vinska sorta crnoga grožđa udomaćena u vinogorjima Dalmacije, ali je samo u vinogorjima njenih podregija Sjeverna Dalmacija i Srednja i južna Dalmacija, te u podregiji Hrvatsko primorje uvrštena među preporučene. Karakteristično crno vino koje se proizvodi od sorte plavine vrlo je pitko i skladno, rubinski crvene boje, diskretnog sortnog mirisa i blage kiselosti. Tu je i lasina, autohtona sorta sjeverne Dalmacije, koja se sadi oko Drniša, Knina, Ravnih kotara i Skradina i definitivno je vino koje se vraća, ponajviše u kupažama.
Najpoznatije vinsko odredište Ravnih kotara je Nadin, gdje se uzgajaju tradicijske vinske sorte, ali i vrhunske pridošlice. Iz Nadina smo susreli vinariju Vrsaljko. Braća Mile i Željko već su nadaleko poznati po svojoj Nadinskoj rani, posebnost ove vinarije još od 2010. godine je još uvijek malo poznato vino od maraske! Ovo je radinost nove generacije, napravio ga je Marijan Vrsaljko, koji sadi nove nasade maraske samo za ovo vino pod markom Nedinum. Tamno je, ima 14,8 posto alkohola, ima specifičan miris maraske te pomalo slatkast okus. No, da ne bude sve samo na vinu, potrudio se vinar Fiolić koji je ponudio i liker od maraške.
S autohtonim se sortama radi i u šibenskom zaleđu, oko Skradina i Drniša. Vinarija Tošić kraj Drniša je stoljetna obiteljska tradicija vina s dalmatinskog krša koji su u Zadru prikazali svoje kupaže s plavinom i lasinom, dvije zanimljive dalmatinske crne sorte. Njihov crni cuvee je napravljen od merlota, cabernet sauvignona, plavine i lasine, dok je bijeli kombinacija debita i maraštine. Vinarija Sladić iz Skradina također je obiteljska priča koja se generacijama održava u granicama Nacionalnog parka Krka te su također predani čuvanju četiri lokalne sorte – debit, maraština, plavina i lasina.
Našlo se ovdje i drugih poznatih i manje poznatih vinara sjeverne Dalmacije. Vina Poljak iz zadarskog Dikla donosi vina benkovačko-stankovačkog vinogorja s već prepoznatljivom markom Trifun. Matošin je došao s već prepoznatljivim novim valom šibenskog Babića, dok je maštovita vinarija Bora pokazala svu vještinu vinarstva pod moćnim vjetrovima Velebita. Vinarija Degarra je postojana u svom nastupu na zadarskoj vinskoj sceni, dok je Boškinac ponovno oduševio svojim paškim vinskim uspješnicama.
Comments