Svakog proljeća se u starom gradu Kastvu održava ocjenjivački susret vinara Kastavštine. Ove godine se „pod Ložun“ odvija 18. takav susret, u organizaciji Udruge prijatel ruž, grozja i vina Belica, koju vodi predsjednik Berislav Sušanj, Turističke zajednice grada Kastva i pod pokroviteljstvom Grada Kastva. U nedjelju 16. travnja 2023. će se svo to umijeće predstaviti javnosti. Pored najstarije kastavske vinske sorte – Belica, ljubitelji vina će u Kastvu moći kušati i razna druga vina proizvedena u kastavskim konobama.
Ove godine je prikupljeno čak 88 uzoraka vina od 42 članova Udruge Belica. Od toga se 16 uzoraka odnosi na samu sortu Belice, što je rezultat višegodišnjeg uspješnog rada Udruge na programu revitalizacije vingroadarstva i vinarstva Kastavštine i šire, a svoje su uspjehe predstavili na obraćanju za javnost zajedno s gradonačelnikom Kastva Matejom Mostarcem i direktorom TZ-a Kastav Sašom Brusićem. Potom je komisija sastavljena od licenciranih enologa, sommeliera i enologa donijela svoje odluke prema kojima su dodijeljene 21 zlatnih medalja, 39 srebrnih medalja, 23 brončanih medalja i šest priznanja. Šampion natjecanja je vino Malvazija vinara Darka Mandića, u kategoriji bijelih vina – kupovno grožđe, s ukupno 83 osvojenih bodova. Prelazni pehar za najbolju Belicu, s ukupno 82,33 bodova, osvojila je Daria Jardas Babić.
Osim toga su zlatne medalje dobili za Belicu Arsen Jardas, Dejan Ruibeša i Ivan Rubeša; za domaći Beli Pinot i Malvaziju Željko Monjac; za kupovnu Malvaziju Darko Mandić; za domaći Merlot Ivan Rubeša; za kupovne Merlote Dragan Mulac i Boris Acinger; te u kategoriji posebnih vina Zdravko Štefan za Muškat žuti 2022 i Toni Babić za Rose – Opolo 2022.
U središtu pozornosti je ipak Belica, vino koje se ne može kušati nigdje drugdje osim na Kastavštini. To je prednost, a ne nedostatak, posebno kada se shvati da je golema većina berbe i pripreme ovog vina odrađena ručno na širem području Kastavštine. Autohtona kupaža kastavska Belica spašena je prije par godina od izumiranja jer se i danas stare sorte uzgajaju na 10-ak hektara vinograda koji daju 15.000 litara vina. Naime, ona je kupaža autohtonih verdića, divjake i mejskog belog kojoj se pridodaje malvazija, što samo po sebi govori o zahtjevnosti proizvodnje ovoga vina.
Ponajprije, autohtona sorta divjaka gotovo je izumrla, u nekim je vinogradima posve nestala, a u nekim je ostala doslovce na jednoj lozi. Uz pomoć enologa Ivana Sokolića i Udruge Belica u planu je spasiti i divjaku i mejsko i verdić, čime je zajamčena Belica na stolovima kastavskih ugostitelja!
Na inicijativu kastavskih vinara 2004. osnovana je i Udruga Belica koja je narasla na 96 članova i aktivno djeluje na širenju nasada uz veliku pomoć Grada Kastva i Županije primorsko-goranske. Osobito ih zabrinjava ubrzana urbanizacija prostora i nedostatak tla za vinogradarsku proizvodnju. Za osnaživanje svjesnosti i potrebi očuvanja Belice služi i Kuća Belice koja se otvorila u staroj jezgri Kastva 2019. godine. U Kući Belice može se naučiti i koje su to sorte vinove loze, bile one domaće ili strane, važne za ovo podneblje, ali se veliki naglasak stavlja i na metodu proizvodnje vina u prošlosti i danas.
Belici se predviđa velika budućnost u kvaliteti, iako ne i u količinama. Vino je to posebnog zemljopisnog podrijetla koje ima sve potencijale ekskluzivnog lokalnog vina, za što je potrebno stvoriti holistički pristup osnaživanju i prepoznatljivosti Belice! U promicanju Belice vidimo ne samo Turističku zajednicu i Grad Kastav, već i ugostitelje, obrtnike, i same vinare kako bi se ova plemenita kupaža održala kao velika enološka ponuda Kvarnera.
コメント